Skip to content

Playlista: Redoslijed Pjesama

Funkcionalnost kreiranja playliste nije samo pitanje odabira omiljenih pjesama – ona uključuje i upravljanje redoslijedom te organizaciju sadržaja kako bi korisnik imao što bolje iskustvo. Osnovne funkcionalnosti svake playliste obuhvataju:

  • Dodavanje pjesama: Mogućnost da korisnik jednostavno doda nove pjesme u playlistu.
  • Brisanje pjesama: Uklanjanje neželjenih pjesama iz playliste, bez narušavanja redoslijeda preostalih pjesama.
  • Promjena redoslijeda pjesama: Premještanje pjesama unutar liste kako bi se prilagodilo raspoloženju, namjeni ili preferencijama korisnika.

Ovi zadaci mogu se rješavati na različite načine, uzimajući u obzir tehničku implementaciju i korisničku praktičnost.

  1. Dodavanje pjesama
    Korisnik može dodati novu pjesmu:

  2. Na kraj liste.

  3. Brisanje pjesama
    Prilikom brisanja pjesme, lista se reorganizira tako da preostale pjesme automatski popunjavaju prazno mjesto, održavajući kontinuitet redoslijeda.

  4. Promjena redoslijeda pjesama
    Korisnik može mijenjati redoslijed pjesama.

Korištenje Cijelog Broja (Integer) kao Indeksa Pozicije

Najjednostavniji način upravljanja redoslijedom pjesama u playlisti je dodjeljivanje integer vrijednosti za svaku pjesmu, gdje broj predstavlja njen indeks pozicije. Na primjer, prva pjesma ima indeks 0, druga 1, treća 2, i tako dalje.

Primjena:

  • Kada korisnik želi dodati novu pjesmu između postojećih, npr. između pozicija 1 i 2, novoj pjesmi se dodjeljuje indeks 2, a svim pjesmama nakon nje (pjesme od indeksa 2 nadalje) povećava se indeks za 1.
  • Ako korisnik želi obrisati pjesmu s indeksom 1, svi elementi iza nje pomiču se za jedno mjesto unaprijed, tj. njihov indeks se smanjuje za 1.

Primjer Promjene:

Pretpostavimo da playlista sadrži sljedeće pjesme:
1. Pjesma A (index 0)
2. Pjesma B (index 1)
3. Pjesma C (index 2)

Dodavanje nove pjesme D između pjesama B i C rezultira sljedećim koracima:
1. Nova pjesma D dobija indeks 2.
2. Pjesma C (i sve pjesme iza nje) pomjera se na indeks 3.

Rezultat:
1. Pjesma A (index 0)
2. Pjesma B (index 1)
3. Pjesma D (index 2)
4. Pjesma C (index 3)

Nedostaci:

  1. Performanse pri velikim promjenama:
  2. Kada se dodaje, uklanja ili mijenja redoslijed pjesme, svi zapisi nakon promjene moraju biti ažurirani.

  3. Ovo povećava troškove operacija jer baza podataka mora izvoditi više upita za promjenu indeksa.

  4. Smanjena efikasnost za velike liste:

  5. Za playlistu sa hiljadama pjesama, dodavanje ili uklanjanje na početku liste zahtijeva ažuriranje hiljada redova u bazi podataka. Ovo značajno opterećuje sistem i produžava vrijeme izvršenja operacije.

  6. Problemi sa paralelizmom:

  7. Ako više korisnika istovremeno dodaje ili uklanja pjesme, može doći do konflikata zbog učestalog ažuriranja istih zapisa.

  8. Ograničenja fleksibilnosti:

  9. Ako korisnik želi često mijenjati redoslijed pjesama, ovaj pristup brzo postaje neodrživ zbog čestog ažuriranja.

Optimalnije Metode Upravljanja Redoslijedom Pjesama

U implementaciji redoslijeda pjesama u playlistama, postoje različiti tehnički pristupi za rješavanje problema održavanja i promjene poretka. Svaka metoda ima svoje prednosti i izazove, ovisno o složenosti sistema i zahtjevima korisnika. Evo četiri ključna pristupa:

Korištenje atributa pozicije sa decimalnim vrijednostima (npr. DECIMAL ili FLOAT)

Ova metoda koristi decimalne brojeve za praćenje redoslijeda pjesama. Kada korisnik želi dodati novu pjesmu između postojećih, dodijeli se prosječna vrijednost između susjednih pozicija.

Kada umeće nova pjesmu, može izračunati njena pozicija kao prosjek između pozicija dvije susjedne pjesme:

\[ \text{Nova Pozicija} = \frac{\text{Pozicija}_{\text{prije}} + \text{Pozicija}_{\text{poslije}}}{2} \]

Primjer:

  • Pjesma A je na poziciji 1.0000
  • Pjesma B je na poziciji 2.0000
  • Nova pjesma se umeće na poziciju 1.5000

Primjer Povećanja Pozicija:

Pretpostavimo da želimo povećavati pozicije za 0.000001 (6 decimala):

  • Pozicije između 1.0 i 2.0 izgledale bi ovako: 1.0, 1.000001, 1.000002, ... sve do 2.0.

Broj Mogućih Pozicija:

Ako se povećava za 0.000001:

\[ \frac{2.0 - 1.0}{0.000001} = 1,000,000 \]

To znači da se može umetnuti 1,000,000 pjesama između 1.0 i 2.0, ako su povećanja 0.000001.

Prednosti:
- Dodavanje između elemenata je brzo i jednostavno.
- Izbjegava česte promjene svih postojećih pozicija.

Nedostaci:
- Vremenom može doći do problema s preciznošću zbog ograničenja float ili decimal formata.
- Periodično je potrebno “resetovanje” pozicija kako bi se spriječilo preklapanje ili gubitak preciznosti.

Korištenje dvostruko povezanih lista

U ovom pristupu, svaka pjesma sadrži pokazivač na prethodnu i sljedeću pjesmu (osim prve pjesme u playlisti, čiji je pokazivač na prethodnika NULL) u listi. Promjena redoslijeda postiže se prilagođavanjem pokazivača. 

graph LR 


    A(["Pjesma 1 | ID: 1"]) -->|Sljedbenik| B(["Pjesma 2 | ID: 2"]) -->|Sljedbenik| C(["Pjesma 3 | ID: 3"]) -->|Sljedbenik| D(["Pjesma 4 | ID: 4"]) 


    D -->|Prethodnik| C -->|Prethodnik| B -->|Prethodnik| A

    D -->|Sljedbenik| A
    A -->|Prethodnik| NULL

Slučaj promjene redoslijeda pjesama

Zamjena 2. i 3. pjesme:

graph LR 


    A(["Pjesma 1 | ID: 1"])
    B(["Pjesma 2 | ID: 2"])
    C(["Pjesma 3 | ID: 3"])
    D(["Pjesma 4 | ID: 4"]) 

    A -->|Prethodnik| NULL

    A -->|Sljedbenik| C -->|Sljedbenik| B -->|Sljedbenik| D

    D -->|Prethodnik| B -->|Prethodnik| C -->|Prethodnik| A

    D -->|Sljedbenik| A


style B fill:#f66,stroke:#f66,stroke-width:2px,color:bbf,stroke-dasharray: 5 5
style C fill:#f66,stroke:#f66,stroke-width:2px,color:bbf,stroke-dasharray: 5 5

Slučaj dodavanja pjesme na kraj

graph LR

    A(["Pjesma 1 | ID: 1"])
    B(["Pjesma 2 | ID: 2"])
    C(["Pjesma 3 | ID: 3"])
    D(["Pjesma 4 | ID: 4"])
    E(["Pjesma 5 | ID: 5"])

    E -->|Sljedbenik| A

    A -->|Sljedbenik| B -->|Sljedbenik| C -->|Sljedbenik| D -->|Sljedbenik| E
    E -->|Prethodnik| D -->|Prethodnik| C -->|Prethodnik| B -->|Prethodnik| A 

    A -->|Prethodnik| NULL


style E fill:#f66,stroke:#f66,stroke-width:2px,color:bbf,stroke-dasharray: 5 5

Slučaj brisanja pjesme

Brisanje pjesme sa ID: 2

graph LR

    A(["Pjesma 1 | ID: 1"])
    B(["Pjesma 2 | ID: 2"])
    C(["Pjesma 3 | ID: 3"])
    D(["Pjesma 4 | ID: 4"]) 

    A -->|Prethodnik| NULL

    A -->|Sljedbenik| B -->|Sljedbenik| C -->|Sljedbenik| D

    D -->|Prethodnik| C -->|Prethodnik| B -->|Prethodnik| A

    D -->|Sljedbenik| A


style B fill:#f66,stroke:#f66,stroke-width:2px,color:bbf,stroke-dasharray: 5 5
graph LR

    A(["Pjesma 1 | ID: 1"])
    B(["Pjesma 2 | ID: 2"])
    C(["Pjesma 3 | ID: 3"])
    D(["Pjesma 4 | ID: 4"]) 

    A -->|Prethodnik| NULL

    A -->|Sljedbenik| C -->|Sljedbenik| D

    D -->|Prethodnik| C  -->|Prethodnik| A

    D -->|Sljedbenik| A


style B fill:#f66,stroke:#f66,stroke-width:2px,color:bbf,stroke-dasharray: 5 5

Tabela: PjesmaPlayLista (Asocijativna tabela)

pjesmaID (PK) playlistaID (PK) prethodnikID sljedbenikID
1 1 NULL 2
2 1 1 3
3 1 2 4
4 1 3 1

Objašnjenje:

  • PjesmaPlayLista je asocijativna tabela koja povezuje pjesme s playlistama. Sadrži kompozitni ključ koji se sastoji od pjesmaID i playlistaID, a također i atribute za Prethodnik i Sljedbenik:
  • Prethodnik označava pjesmu koja se nalazi neposredno prije trenutne pjesme u listi (ako postoji).
  • Sljedbenik označava pjesmu koja dolazi neposredno nakon trenutne pjesme u listi (ako postoji).

Slučaj promjene redoslijeda pjesama (Zamjena 2. i 3. pjesme):

Nakon zamjene 2. i 3. pjesme, tabela PjesmaPlayLista bi izgledala ovako:

Tabela: PjesmaPlayLista (nakon promjene redoslijeda)

pjesmaID (PK) playlistaID (PK) prethodnikID sljedbenikID
1 1 NULL 3
2 1 3 4
3 1 1 4
4 1 2 1

Objašnjenje promjene:

  • Nakon što su pjesme 2 i 3 zamijenjene, odgovarajući pokazivači na Prethodnik i Sljedbenik se ažuriraju.
  • Pjesma 1 sada pokazuje na Pjesmu 3 kao svog sljedećeg sljedbenika.
  • Pjesma 2 sada pokazuje na Pjesmu 3 kao svog prethodnika.
  • Pjesma 3 sada pokazuje na Pjesmu 1 kao svog prethodnika, a na Pjesmu 2 kao svog sljedbenika.

Ovaj pristup omogućava dinamično upravljanje redoslijedom pjesama unutar playliste, dok se osigurava konzistentnost veze između pjesama i njihovog položaja unutar playliste.

Prednosti:
- Izuzetno fleksibilno za dodavanje, brisanje ili promjenu redoslijeda.
- Ne zahtijeva redefiniranje pozicija cijele liste.

Nedostaci:
- Veća potrošnja memorije zbog dodatnih pokazivača.
- Manje efikasan pristup elementima (linearno pretraživanje).

Korištenje integer baziranog pozicioniranja s redefiniranjem redoslijeda pri dodavanju

Svaka pjesma ima cijeli broj kao poziciju, a dodavanje nove pjesme zahtijeva ažuriranje pozicija svih pjesama iza nje.

Prednosti:
- Jednostavna implementacija u bazi podataka.
- Pogodno za manje liste gdje je promjena redoslijeda rijetka.

Nedostaci:
- Skupo u smislu performansi kod velikih lista zbog čestih promjena svih pozicija.
- Brisanje i premještanje zahtijevaju intenzivnu reorganizaciju.

Korištenje decimalne pozicije sa sistemom indeksiranja (npr. B-stabla)

Ovaj pristup kombinira decimalne pozicije s algoritmima poput B-stabla za efikasan upis i dohvat elemenata.

Prednosti:
- Izuzetno skalabilno za velike liste.
- Omogućava brzo dodavanje i preuređivanje bez gubitka performansi.

Nedostaci:
- Složenija implementacija.
- Potreban je napredniji sistem za upravljanje podacima, što povećava troškove razvoja.

Zaključak

Izbor metode zavisi od specifičnih potreba sistema. Za manje liste, integer bazirano pozicioniranje može biti dovoljno, dok je za veće i dinamičnije sisteme preporučljivo koristiti decimalne pozicije ili dvostruko povezane liste. Kombinacija ovih pristupa često donosi najbolji rezultat.